Općina Sv. Petar u Šumi prostire se na 1422 ha, odnosno 14 km2 jedna je od najmanjih po površini u Županiji Istarskoj. U općini živi oko 1100 stanovnika u oko 300 obitelji. Sv. Petar u Šumi je općina raštrkanog tipa, smještena na brežuljkastoj zaravni na nadmorskoj visini od 341 m i nema nikakvih obilježja istarskih gradića. Općina se nalazi na cestovnom raskrižju od koje vode ceste prema susjednim općinama u pet smjerova (Tinjan-Poreč,Kringa,Žminj-Pula, Kanfanar-Rovinj,Pazin). Sv. Petar u Šumi se prvi put spominje 1102. god. U samom centru općine nalazi se barokna crkva Sv. Petra i Pavla koja je zgotovljena u 18. stoljeću, pavlinski samostan sa kamenim zidovima okruženim vrtom i velikim trgom ispred crkve i samostana, zgrada općine, hrvatske čitaonice, škole i nekoliko desetaka obiteljskih kuća. Na ostaloj površini općine smješteno je 28 sela i zaseoka. Naseljavanje Sv. Petra u Šumi je počelo oko negdašnjeg benediktinskog samostana, a dolaskom pavlinskog Reda naselje Sv. Petar naraslo je oko 200 obitelji i gotovo 1000 stanovnika i taj se broj stanovnika održao do danas. Zadnji desetak godina godišnji priraštaj stanovništva kreće se oko pet promila i najveći je u Republici Hrvatskoj.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

malih baklji koje se spajaju u veliki plamen, bl. Euzebije Ostrogonski, katolik svetoga života, odluči uz dozvolu svoga biskupa, spojiti te pojedince i skupine u organiziranu monašku zajednicu. Zajedno sa svojim prvim sljedbenicima Benediktom i Andrijom gradi samostane sv. Križa na gori Piliš i sv. Jakova na gori sv. Patach, te novoosnovanoj redovničkoj Obitelji daje ime Pustinjaci Sv. Križa. S vremenom, kako je Red rastao i dobio potvrdu, monasi za svoga glavnog zaštitnika izabiru sv. Pavla Tebanskog. Bl. Euzebije umire 1270., ostavljajući za sobom mnoge samostane u kojima se gajila molitva, šutnja, pokora i odricanje. Već od samih početaka pavlini iskazuju posebno štovanje Majci Božjoj, a prvo svetište Njoj posvećeno sagradili su u Remetama kraj Zagreba. Red ima vrlo burnu i zanimljivu povijest, a posebno je aktivan i raširen u Hrvatskoj.

1244. pavlini dolaze u Hrvatsku Dubicu, a do carskog ukinuća 1786. izgrađuju pedesetak samostana i redovničkih kuća, podijeljenih u dvije hrvatske Provincije. Nakon razdoblja surovog monaštva, dobitkom latifundija i papinskih povlastica, pavlini započinju s radom u gimnazijama i učilištima, osnivajući između ostalog i prvo hrvatsko učilište 1503. u Lepoglavi. Od 1700.